Izaberi željeni jezik / Choose prefered language
Srpski / Engleski

Preporučujemo
Blog / Članstvo / Arhiva članaka

 

Nobelova nagrada

Autor: Vesna Vasić

 

Big Image

Frederik Sodi (en. Frederick Soddy) bio je engleski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1921. godine za istraživanja radioaktivnog raspada i posebno za formulaciju teorije izotopa. Rođen je 2. septembra 1877. godine u Istburnu (en. Eastbourne), u Engleskoj. Bio je najmlađi sin Bendžamina Sodija (en. Benjamin Soddy), londonskog trgovca, koji je pored Frederika imao još šestoro dece. Sodijeva majka, Hana Sodi (en. Hannah Soddy) umrla je kada je Frederik imao samo osam meseci. Sodi je završio Istburn koledž (en. Eastbourne College) sa 15 godina. Svoj prvi rad iz hemije objavio je 1894. godine. Želeo je da dobije stipendiju na Merton koledžu (en. Merton College), ali pošto je smatrao da je još mlad, odlučio je da bi bilo korisno da godinu dana provede na Univerzitetu u Aberistvitu (en. Aberystwyth University). Sa 18 godina dobio je stipendiju na Merton koledžu. Diplomirao je 1898. godine među najboljima u klasi. Njegov mentor bio je Vilijam Remzi (en. William Ramsay), škotski hemičar, koji je 1904. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće plemenitih gasova. Nakon diplomiranja Sodi je dve godine sprovodio nezavisna hemijska istraživanja na Oksfordu.
Godine 1900. Sodi se putem pošte prijavio za mesto profesora na Univerzitetu u Torontu (en. University of Toronto) i ne čekajući da mu odgovore otputovao je u Kanadu. Nije dobio mesto profesora ali mu je bilo ponuđeno mesto demonstratora u laboratoriji za hemiju na Univerzitetu Mek Gil (en. McGill University), u Montrealu, koje je on prihvatio. Tamo je upoznao Ernesta Raderforda (en. Ernest Rutherford) sa kojim je radio na proučavanju radioaktivnosti. Sodi i Raderford su došli do zaključka da anomalije u ponašanju radioaktivnih elemenata nastaju zato što se oni raspadaju na druge elemente. Tokom raspada nastajalo je alfa,beta i gama zračenje. Kada je radioaktivnost otkrivena niko nije znao pravi uzrok. Sodi i Raderford su temeljnim radom dokazali da se kod radioaktivnosti dešava transformacija jednih elemenata u druge. Proučavajući radioaktivnost torijuma, Sodi i Raderford dodali su amonijak u rastvor torijumove soli. Kada su odvojili nastali talog torijum-hidroksida preostali rastvor je i dalje pokazivao radioaktivnost. Oni su utvrdili da je to posledica visoko-radioaktivne supstancije koju su nazvali torijum-X. Nedeljama nakon toga ispitivali su radioaktivnost taloga i rastvora i postalo im je sasvim jasno da su različite hemijske vrste bile umešane u proces radioaktivnog raspada. Sodi i Raderford su zatim proučavali ponašanje uranijuma, koji kada je čist, emituje samo alfa-čestice. Raderford je već kod torijuma primetio gasne emanacije, a sada je sa Sodijem predložio da gasne emanacije potiču od inertnih gasova. Sodi, koji je dugo bio zainteresovan za istorijski problem alhemije, upotrebio je alhemijski termin „transmutacije“ da bi opisao promene koje prate radioaktivne emisije.
Nakon saradnje sa Raderfordom, Sodi se vratio u London gde je radio sa Vilijamom Remzijem. Sodi je proučavao emanacije radijuma i spektroskopski demonstrirao da se raspadom radijuma stvara i helijum. Remzijeva laboratorija, međunarodno priznata za dodavanje inertnih gasova u Periodni sistem elemenata, bila je gotovo jedino mesto gde su mogle uspešno da se ispituju male količine retkih gasova. Sodi i Remzej izveli su eksperiment na maloj količini radijum-bromida. Vršili su ispitivanja nastalih gasnih emanacija. Nakon uklanjanja kiseonika i još nekih drugih gasova spektroskopski ispitali su ostatak i utvrdili da ima isti spektar kao helijum. Kada su uklonili helijum, ostatak očekivano više nije davao spektar helijuma. Posle nekoliko dana kada su opet snimili spektar on je opet ličio na spektar helijuma. Bilo je jasno da je helijum formiran kao proizvod radioaktivnog raspadanja. Sodi je zaključio da je helijum nastao sa alfa-česticama koje su predstavljale jezgra helijuma. To je kasnije i Raderford potvrdio. Ovim eksperimentom su potvrđena predviđanja Sodija i Raderforda i njihovi rezultati objavljeni su u Kraljevskom društvu 1903. godine. Istraživanja koja je Sodi sprovodio na Univerzitetskom koledžu (en. University College), u Londonu predstavljala su temelj za njegova kasnija otkrića vezana za izotope. Tokom ovog perioda Sodi je držao mnoga predavanja u vezi sa svojim otkrićima i pisao članke za mnoge časopise. U periodu od 1904. do 1914. predavao je fizičku hemiju i radioaktivnost na Univerzitetu u Glazgovu (en. University of Glasgow), u Škotskoj. Objavio je veliki broj knjiga medju kojima su: „Radioaktivnost“, „Interpretacija radijuma“, „Hemija radioaktivnih elemenata“, „Novac u odnosu na čoveka“, „Uloga novca“ i još mnoge druge.
Vrhunac njegovih istraživanja dogodio se 1913. godine kada je pokazao da pojedini elementi postoje u dva ili više oblika koji imaju različite atomske mase, iako im hemijska svojstva ostaju ista. To opažanje je dovelo do koncepta izotopa. Termin izotop Sodiju predložila je Margaret Tod (en. Margaret Todd), koja je bila engleski pisac i lekar, jer na grčkom „izotop„ znači „na istom mestu“. Sodi je zajedno sa Aleksandrom Flekom (en. Alexander Flack), škotskim hemičarem, radio na uspoznavanju hemijskih karakteristika svakog poznatog člana serije raspada kratkoživećih radioelemenata. Pokazali su da je u nekoliko slučajeva broj intermedijera bio hemijski identičan i neodvojiv jedan od drugog, ali da opet podležu radioaktivnom raspadu na različite načine. Takva identična hemijska svojstva pokazivali su radijum-B, torijum-B, aktinijum-B i olovo. Kasnije se ispostavilo da su to izotopi olova: radijum-B je u stvari 214 Pb, torijum-B je 212Pb, a aktinijum-B je 211Pb. Na osnovu rezultata do kojih je došao, Sodi je formulisao Displacement Law, naime da alfa-emisija uzrokuje pomeranje elementa za dva mesta ulevo u Periodnom sistemu elemenata, a beta-emisija uzrokuje pomeranje za jedno mesto udesno. Otuda bi niz alfa- i beta-emisija značio povratak na polazno mesto u Periodnom sistemu. Osnovni koncept, da se više od jedne vrste atoma može prenositi na isto „hemijsko mesto“ bio je smeo i revolucionaran. Detaljnije objašnjenje pojave izotopa čekalo je na otkriće neutrona, koje je učinio Džejms Čedvik (en. James Chadwick) 1932. godine, a otkriće i razvoj spektrometra masa je omogućilo precizno merenje stvarnih atomskih masa.
Tokom Prvog svetskog rata Sodi je radio na Univerzitetu u Aberdinu (en. University of Aberdeen) ali su njegovi planovi za istraživanja bili otežani zbog rata. Godine 1917. je sa još nekoliko naučnika otkrio protaktinijum. Nakon perioda u Glazgovu, odlučio je da više ne radi na radioaktivnosti. Njegov interes bio je preusmeren na ekonomske, društvene i političke teorije. Tvrdio je da je nauka dovoljno napredovala da obezbedi hranu i zdravstvenu zaštitu za sve stanovnike na svetu, ali da monetarni sistem efektivno sprečava raspodelu ovog obilja mirnim putem.
Od 1919. ponovo radi na Oksfordu gde je ostao do smrti njegove supruge Vinifred Moler (en. Winifred Moller), koja je umrla 1936. godine od tromboze. Oni nisu imali decu, a razlog je bio Sodijev dugogodišnji rad sa radioaktivnim elementima koji je ostavio posledice na njegovo zdravlje.
Bio je potpredsednik i jedan od osnivača „Kluba ekonomskih reformi“ (en. Economic Reform Club) 1936. godine. Iste godine je dokazao Dekartovu teoremu koja govori o četiri kružnice koje se međusobno dodiruju ali se ne seku. Sodi je teoremu objavio u obliku pesme, a danas se te kružnice često nazivaju i „Sodijeve kružnice“. Godine 1910. bio je izabran za člana engleskog Kraljevskog društva, a Oksford mu je dodelio počasnu diplomu.
Dobitnik je i Albert Medalje 1951.
Umro je 22. septembra 1956. godine u Brajtonu (en. Brighton), u Engleskoj.

 

 

 

Reference:

1. http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1921/soddy-bio.html

2. http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Soddy

3. http://www.websters-online-dictionary.org/di/discovery.html

4. http://www.nndb.com/people/286/000099986/

5. http://www.bookrags.com/biography/frederick-soddy/

 

 

Fotografija:

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Frederick_Soddy_%28Nobel_1922%29.png

  
 

KMHS Mreža

 

  • Poslovi i prakse Mejling lista KMHS Blog

 

Najave i dogadjaji:

Najave i dogadjaji 24. jun 2013. / Dan karijere
Klub mladih hemičara Srbije i Evropska mreža mladih hemičara (EYCN) vas sa zadovoljstvom obaveštavaju da će u okviru ICOSECS 8 (International Conference of the Chemical Societies of the South-East European Countries) biti organizovan Career Day.
Ovaj jednodnevni događaj odrzaće se 29. juna 2013. na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i u okviru njega biće organizovano nekoliko predavanja. Detaljan program pogledaj na linku.
CV Clinic će biti održan u okviru Career Day-a, 29. juna 2013. godine u Svečanoj sali TMF-a na III spratu u periodu od 14.45 - 16.00 časova. Registracija za CV Clinic je obavezna, a možete se registrovati putem sajta.
Poster Dana karijere možete naći na sledecem linku: srpski - english.
Vidimo se u Beogradu!

Vesti:

Vesti02. maj / CheckMark
Za sve one koji su propustili nedavnu prezentaciju CheckMark ADP programa, više informacija o istom mogu pronaći ovde. Ako želite i da se prijavite na ADP program, to možete učiniti slanjem e-maila gospođici Ivani Bagarić na ivana@checkmark.nl. U mejlu, koji treba poslati na engleskom jeziku, naglasite da ste članovi KMHS-a, i u prilogu pošaljite svoj CV, takođe na engleskom.
Srećno!
Vaš KMHS

Prijatelji Kluba

  • Srpsko hemijsko društvo Hemijski fakultet u Beogradu Tehnološko-Metalurški fakultet u Beogradu Hemijski pregled Grafocard Departman za Hemiju Prirodno-Matematičkog fakulteta u Novom Sadu TehnoloÅ¡ki fakultet u Novom Sadu DruÅ¡tvo za promociju i popularizaciju nauke Svet nauke PMF Kragujevac KOED PMF Niš