Izaberi željeni jezik / Choose prefered language
Srpski / Engleski

Preporučujemo
Blog / Članstvo / Arhiva članaka

 

Nauka pod lupom

Miloš Damnjanoviċ i Danica Tufegdžiċ

 

Promene u klimi, posebno one koje su izazvane emisijom gasova koji se šire po celoj atmosferi, a usled čega nastaje efekat staklene bašte, izazvale su akciju zemalja na međunarodnom nivou. Prvi korak je preduzet 9. maja 1992. godine, kada je usvojena "Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promeni klime". Ovom konvencijom je utvrđen sistem za razmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene bašte, dok je rešavanje pitanja načina ograničavanja emisije tih gasova odloženo za neki budući trenutak. Kjoto protokol je usvojen na trećoj "Konferenciji članica Okvirne konvencije UN o promeni klime", koja je održana u decembru 1997. u Kjotu, u Japanu. Protokol je stupio na snagu 16.02.2005.god. Do sada je Kjoto protokol ratifikovalo 144 zemalja, uključujući EU (prikazano zelenom bojom).



Slika 1. Kjoto protocol, učesnice, Decembar 2007.

Protokolom se smanjuje ispuštanje šest gasova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, metana, azot-dioksida, fluorougljovodonika, heksafluorida i perfluorougljovodonika. U poslednjih nekoliko decenija povećale su se koncentracije ovih gasova u atmosferi zbog korišćenja fosilnih goriva u industriji, saobraćaju i ostalim oblastima ljudske delatnosti, što je doprinelo globalnom zagrevanju i klimatskim promenama.
Najveća prepreka na koju nailaze pristalice Kjoto protokola jeste kako naterati SAD da se uključe u pregovore o spasu planete. Zanemarujući globalne napore, Vašington osmišljava sopstvenu strategiju borbe protiv zagađenja, koja, između ostalog, predviđa sporazume "na dobrovoljnoj bazi" s industrijskim postrojenjima oko dozvoljenog nivoa emisije, kao i ulaganje milijardi dolara u "zelene" tehnologije. Grinpis (engl. Greenpeace - međunarodno udruženje ekoloških aktivista) smatra da je protokol postavio previše skromne ciljeve kojima se neće postići veći pomaci.

Obaveze razvijenih zemalja - potpisnica
Protokol ima za obavezu da kvantifikuje obaveze i utvrdi dinamiku smanjenja nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte za svaku državu članicu Konvencije koja se nalazi na listi u Aneksu 1 "Okvirne konvencije UN o promeni klime" (sve industrijske zemlje i zemlje u tranziciji). Ovim Protokolom se te zemlje obavezuju da svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje u proseku za 5,2% u odnosu na referentnu 1990. god, i to u periodu od 2008. do 2012. godine. Sve zemlje koje imaju obavezu kvantifikovanog smanjenja emisija navedene su u Aneksu B Kjoto protokola. EU je preuzela obavezu da svoje emisije smanji za 8%.

Obaveze zemalja u razvoju
Za zemlje u razvoju, među kojima je i Srbija, Protokol nije predvideo nikakve nove obaveze u odnosu na one koje su predviđene Konvencijom, tj. nije predvideo obavezu kvantifikovanog smanjivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali je ostavljena mogućnost da svaka od njih u bilo kom trenutku takvu obavezu preuzme, u skladu sa svojim mogućnostima, uključivanjem u Aneks 1 Konvencije i Aneks B Protokola.
Zemlje u razvoju, među kojima je i Srbija su ipak preuzele opšte obaveze u pogledu:

  • - Izrade i periodičnog dostavljanja nacionalnog katastra emisija GHG (Greenhouse Gases) organima Konvencije;
  • - Saradnje u pripremi mera za ublažavanje posledica;
  • - Saradnje u transferu tehnologija, istraživanjima, sistematskim osmatranjima i razmeni podataka;
  • - Racionalnog korišćenja apsorbera i rezervoara GHG;
  • - Saradnje u pripremi mera adaptacije i zaštiti područja izloženih suši, poplavama, kao i zaštiti vodnih resursa;
  • - Uključivanju procene posledica klimatskih promena u odgovarajuće nacionalne strategije;
  • - Saradnje u oblasti obrazovanja, obuke i jačanja svesti;


Mehanizmi implementacije Kjoto protokola
Kjoto protokol uvodi nove mehanizme koji imaju za cilj unapređenje primene sporazuma - mehanizam zajedničke implementacije, mehanizam čistog razvoja i mehanizam trgovine emisijama. Zemlje u razvoju mogu učestvovati u mehanizmu čistog razvoja i to na dobrovoljnoj osnovi.

Mehanizam čistog razvoja (CDM- Clean Development Mechanism)
Mehanizam čistog razvoja je jedan od mehanizama za primenu Kjoto protokola. On omogućava industrijski razvijenim zemljama i drugim zemljama sa liste iz Aneksa 1 Konvencije da izvrše implementaciju projekata kojima se redukuju emisije gasova sa efektom staklene bašte u zemljama u razvoju.
Razvijene zemlje koje imaju obavezu smanjenja ovih gasova, ulažu u tehnologije zemalja u razvoju, najčešće u energetskom sektoru, grejanju, transportu i nakon odobrenih projekata od strane odgovarajućeg tela UN, i sertifikovanog i dokazanog smanjenja gasova, ispunjavaju obavezu svoje zemlje na teritorijama drugih država. Iz razloga što ovi gasovi izazivaju globalni problem, ne moraju sve obaveze sprovoditi na svojoj teritoriji. Zemlje u razvoju, s druge strane, nemaju obaveze u smanjenju emisije gasova, ali imaju koristi od modernizacije svoje zastarele tehnologije i sprečavanje efekata zagađenja u svojoj sredini (Obrenovac, Lazarevac, Bor, Pančevo, Šabac,...).
Ovim i Srbija može da ima direktne koristi od povećanih stranih investicija i od transfera znanja i tehnologija. Srbija bi mogla da dobije povoljne kredite i investicije za restruktuiranje termoelektrana EPS, koje se smatraju za glavnog emitera ugljen-dioksida u Republici.
S obzirom da je Republika Srbija država ugovornica Kjoto protokola, u statusu "ne-Aneks I", od 17. januara 2008. godine, omogućeno joj je učešće u projektima Mehanizma čistog razvoja (The Clean Development Mechanism - CDM). Finansijska podrška zemljama u razvoju u okviru CDM-a treba da pomogne ovim zemljama u dostizanju niza ekonomskih, društvenih, ekoloških ciljeva odnosno ciljeva održivog razvoja. U Republici Srbiji sprovođenje CDM projekata može pomoći u rešavanju brojnih problema, kao što su: smanjenje zagađenja vazduha u industrijskim oblastima, smanjenje zagađenja vazduha uzrokovanog grejnim instalacijama u urbanim sredinama, smanjenje zagađenja vazduha koje potiče od saobraćaja u velikim urbanim sredinama i slično.
Smanjenje emisije gasova jedan je od uslova za pristup EU, ali najverovatnije i obaveza post-kjoto protokola. Koliku obavezu će imati Srbija još nije definisano, ali je sigurno da će proces smanjenja koštati mnogo. Elektroprivreda Srbije, kao najveći emiter, preuzeće i najveću obavezu. Zato su pored više ministarstava i predstavnici ovog preduzeća članovi radne grupe koja treba da proceni gde su i kolike uštede moguće.

Šta kažu stručnjaci?
Prognoze ekspertskog tima UN i Svetske meteorološke organizacije su da će srednja temperatura na površini Zemlje porasti od 1,4 do 5,8 stepeni celzijusa do kraja veka i da će, čak i ako uspemo da obuzdamo emisije ugljen-dioksida, temperatura nastaviti da se povećava narednih 100 do 300 godina jer se gasovi dugo zadržavaju u atmosferi.. Ako se strogo primenjuje Kjoto protokol i najvećom brzinom pređe sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (klimatske resurse sunce, vetar, biomasa ), kojih ima sasvim dovoljno, tako da možemo da zaboravimo na fosilna goriva i nuklearne elektrane, porast temperature će biti mnogo manji.


Reference:
1. www.coalonline.info
2. www.kyotoprotocol.com
3. epa.gov/climatechange
4. www.hidmet.gov.rs
5. www.ekoforum.org


Slike:
1. Slika 1
2. Slika 2

  
 

KMHS Mreža

 

  • Poslovi i prakse Mejling lista KMHS Blog

 

Najave i dogadjaji:

Najave i dogadjaji 24. jun 2013. / Dan karijere
Klub mladih hemičara Srbije i Evropska mreža mladih hemičara (EYCN) vas sa zadovoljstvom obaveštavaju da će u okviru ICOSECS 8 (International Conference of the Chemical Societies of the South-East European Countries) biti organizovan Career Day.
Ovaj jednodnevni događaj odrzaće se 29. juna 2013. na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i u okviru njega biće organizovano nekoliko predavanja. Detaljan program pogledaj na linku.
CV Clinic će biti održan u okviru Career Day-a, 29. juna 2013. godine u Svečanoj sali TMF-a na III spratu u periodu od 14.45 - 16.00 časova. Registracija za CV Clinic je obavezna, a možete se registrovati putem sajta.
Poster Dana karijere možete naći na sledecem linku: srpski - english.
Vidimo se u Beogradu!

Vesti:

Vesti02. maj / CheckMark
Za sve one koji su propustili nedavnu prezentaciju CheckMark ADP programa, više informacija o istom mogu pronaći ovde. Ako želite i da se prijavite na ADP program, to možete učiniti slanjem e-maila gospođici Ivani Bagarić na ivana@checkmark.nl. U mejlu, koji treba poslati na engleskom jeziku, naglasite da ste članovi KMHS-a, i u prilogu pošaljite svoj CV, takođe na engleskom.
Srećno!
Vaš KMHS

Prijatelji Kluba

  • Srpsko hemijsko društvo Hemijski fakultet u Beogradu Tehnološko-Metalurški fakultet u Beogradu Hemijski pregled Grafocard Departman za Hemiju Prirodno-Matematičkog fakulteta u Novom Sadu TehnoloÅ¡ki fakultet u Novom Sadu DruÅ¡tvo za promociju i popularizaciju nauke Svet nauke PMF Kragujevac KOED PMF Niš