Preporučujemo
Blog /
Članstvo /
Arhiva članaka
Nauka pod lupom
Popularna čajna gljiva koja ne predstavlja gljivu u pravom smislu te reči već zajednicu različitih vrsta bakterija sirćetnog vrenja i autohtonih vrsta kvasaca, fermentisanjem crnog čaja zaslađenog saharozom - konzumnim šećerom daje tečnost kompleksnog hemijskog sastava bogatog organskim kiselinama, vitaminima i drugim jedinjenjima. Tradicionalni napitak, poznat kao eliksir mladosti, poreklom iz istočne Azije, svojom pojavom i glasom koji ga je pratio, dao je istraživačima povod za mnogobrojna istraživanja koja se i danas vode, a sve u cilju preciznog definisanja sastava i određivanja delovanja na humani organizam. Neka terapeutska dejstva su dokazana, neka opovrgnuta, a neka nisu dovoljno ili uopšte ispitana.
KOMBUHA
Kombuha predstavlja tradicionalni napitak poreklom iz istočne Azije. Kako je u zapadnoj Evropi rastao interes za istočnjačku medicinu, ovaj napitak je preko Rusije sredinom XX veka stigao u Evropu. Ubrzo mu pripisuju razna čudesna svojstva i korisna dejstva na širok spektar pojava u ljudskom organizmu da bi postao poznat kao eliksir mladosti. Doktori su je prepisivali za skoro sve vrste bolesti. Od tada, pa i danas, kombuha predstavlja predmet detaljnih hemijskih, bioloških i kliničkih istraživanja.
Kombuha je poznata i pod nazivom čajna gljiva (slika 1.). Potrebno je razjasniti da ne predstavlja gljivu u pravom smislu te reči, nego simbiozu različitih vrsta bakterija sirćetnog vrenja (Acetobacter xylinum, Acetobacter aceti, Gluconobacter oxidans) i autohtonih vrsta kvasaca Saccharomyces cerevisiae, Zygosaccharomyces bailii, Schizosaccharomyces pombe, Candida stellata, Torulaspora delbrueckii, Rhodotorula mucilaginosa, Bretnomyces bruzellensis. Sam napitak nastaje fermetacijom crnog čaja (Camelia sinensis L.) zaslađenog saharozom u najvećem broju slučajeva, mada se kao izvor ugljenika može primeniti i neki drugi šećer. Bakterije sirćetnog vrenja ne mogu da usvajaju saharozu uled nedostatka enzima invertaze koji bi je hidrolizovao na glukozu i fruktozu. Simbiozom sa kvascima koji imaju sposobnost lučenja invertaze (saharaza, β-fruktozidaza) i time razlažu saharozu na monosaharidne jedinice, bakterijama sirćetnog vrenja tada postaje dostupan supstrat kao izvor ugljenika.
Slika 1. "Čajna gljiva" pod mikroskopom.
Supstance ekstrahovane iz čaja od kojih su najznačajnije kofein i teofilin predstavljaju izvor azota mikroorganizmima čajne gljive. Kvasci kao krajnje produkte fermentacije šećera imaju etanol i ugljen-dioksid. Bakterije sirćetnog vrenja usvajaju etanol i oksiduju ga u sirćetnu kiselinu. Kako vremenom fermentacije sadržaj sirćetne kiseline raste, to ima za posledicu i smanjenje pH sredine. Acetobacter xylinum produkuje i "celulozni plašt", koji se izdiže na površinu. Fermetacija traje 7-10 dana pod aerobnim uslovima, a inokulacija se dešava na taj način što se već fermentisani napitak meša sa crnim čajem zaslađenim saharozom u odnosu 10:90 (V/V) ili se u čaj dodaje "celulozni plašt" (slika 2.).
Slika 2. "Celulozni plašt" formiran na površini.
Fermentisani napitak je složenog hemijskog sastava. U njemu se nalaze pomenute vrste bakterija sirćetnog vrenja i kvasaca, nefermentisani ugljeni hidrati, supstance ekstrahovane iz čaja i supstance dobijene metaboličkom aktivnošću čajne gljive. Usled visokog sadržaja sirćetne kiseline, napitak je kiselog ukusa i umereno gaziran. Pored sirćetne, prisutne su i druge organske kiseline: glukonska, vinska, ćilibarna, jabučna, limunska, oksalna, malonska. Postoji neslaganje kod istraživača o prisustvu glukuronske kiseline, što je posledica nedovoljno dobrih analitičkih pristupa. Sadržaj etanola u fermentisanom napitku ne prelazi 1%. Identifikovani su i vitamini (B1, B2, B6, B12, C), enzimi (invertaza, amilaza, katalaza) i komponente ekstrahovane iz crnog čaja (katehini, teaflavini, flavonoli).
Od kada se napitak pojavio pripisivana su mu brojna terapeutska dejstva od kojih su neka potvrđena, neka opovrgnuta, a neka još uvek nisu dovoljno ili uopšte ispitana. Antimikrobna aktivnost je dokazana zahvaljujući prisustvu sirćetne kiseline koja delimično konzervira sredinu i onemogućava razvoj drugih mikroorganizama. Prisustvo glukuronske kiseline značajno je u detoksikaciji organizma koja se vezuje za toksične organske supstance u organizmu gradeći O-glukuronide koji se lako izlučuju iz organizma preko bubrega i dalje urinom. Glukozamini koji se nalaze u napitku podstiču proizvodnju hijaluronske kiseline koja smanjuje bol izazvan artritisom. Eksperimenti su potvrdili značajnu antioksidativnu aktivnost koja blagotvorno deluje na imuni sistem neutrališući štetno dejstvo slobodnih radikala. Pozitivno dejstvo na nervni sistem objašnjeno je prisustvom vitamina B kompleksa. Ostali terapeutski efekti su sposobnost regulacije gastrointestinalne aktivnosti, pozitivno dejstvo na nivo holesterola u krvi, arteriosklerozu i olakšanje tegoba usled hemoroida. Danas se intenzivno radi na istraživanju i potvrđivanju ostalih efekata na humani organizam koji mogu biti izazvani kombuha napitkom.
Kao što je već pomenuto, čajna gljiva najčešće fermentiše crni čaj zaslađen saharozom i tako se dobija tradicionalni kombuha napitak. Danas se intenzivno radi na primeni supstrata od raznog lekovitog bilja kao što su Echinacea purpurea L. ("ehinacea") i Melissa officinalis L. ("matičnjak") sa ciljem poboljšanja antimikrobnog i antioksidativnog dejstva, kao i dodavanjem bakterija mlečne kiseline u tradicionalnoj kombuha fermentaciji radi povećanja sadržaja mlečne kiseline i dobijanja probiotskih preparata.
Reference:
- H. W. Tietze, Kombucha – Miracle Fungus, Gateway books, Bath, 1994, 13-17, 55-65
- A. S. Velićanski, D. D. Cvetković, S. L. Markov, J. J. Urošev, B. M. Pavlić, Primena sojeva bakterija mlečne kiseline u kombuha fermentaciji, Prehrambena industrija - mleko i mlečni proizvodi, 21 (1-2) (2010) 69-75.
- A. S. Velićanski, D. D. Cvetković, S. L. Markov, V. T. Tumbas, S. M. Savatović, Antimictobial antioxidant activity of lemon balm kombucha, Acta Periodica Technologica – Novi Sad, 38 (2007) 165 – 172
- http://www.kombuchahome.com/– 2011-04-16.
- http://en.wikipedia.org/wiki/Kombucha#History – 2011-04-16.
KMHS Mreža
Najave i dogadjaji:
28. mart 2012. / Prezentacija KMHS-a u Nišu
Na festivalu "Nauk nije bauk 4", koji se održava 30. i 31. marta na Elektronskom fakultetu u Nišu, u okviru štanda "Čudesni svet hemije" Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu, biće održana kratka prezentacija Kluba mladih hemičara Srbije, oba dana trajanja festivala sa početkom u 14 h. Posetite nas. Plakat
11. mart 2012. / Interaktivna KMHS radionica
Nova interaktivna KMHS radionica biće održana u sredu, 14. marta sa početkom u 14 časova, u Svečanoj sali TMF-a. Predavač je dr Igor Pašti sa Fakulteta za fizičku hemiju, a tema kojom ćemo se baviti je:
In silico dizajn novih materijala za konverziju energije
Nadamo se da ćete radionicu posetiti u što većem broju. poster
Vesti:
02. maj / CheckMark
Za sve one koji su propustili nedavnu prezentaciju CheckMark ADP programa, više informacija o istom mogu pronaći ovde. Ako želite i da se prijavite na ADP program, to možete učiniti slanjem e-maila gospođici Ivani Bagarić na ivana@checkmark.nl. U mejlu, koji treba poslati na engleskom jeziku, naglasite da ste članovi KMHS-a, i u prilogu pošaljite svoj CV, takođe na engleskom.
Srećno!
Vaš KMHS
31. mart / Klub u Nišu
Portal "Južne vesti" objavio je kratak članak o Klubu povodom prezentacije Kluba na festivalu "Nauk nije bauk 4" u Nišu. Članak pročitajte ovde.
12. april / Učlani se u Klub
Svi koji se još uvek nisu učlanili u Klub, a žele, više informacija i prijavni formular mogu naći ovde. Dobrodošli!
27. januar / Komunikator hemije
Želiš da pišeš tekstove za Klub mladih hemičara Srbije? Informiši se kako i pošalji nam svoj tekst.
26. mart
/ Zahvalnica kompaniji Grafocard
Kompanija Grafocard iz Beograda je sponzorisala štampanje promotivnog materijala Kluba. Ovom prilkom želimo da se zahvalimo kompaniji Grafocard.














