Izaberi željeni jezik / Choose prefered language
Srpski / Engleski

Preporučujemo
Blog / Članstvo / Arhiva članaka

 

Nauka pod lupom

Priredio: Miroslav Kalanj

 

Pre Drugog svetskog rata, rađena su brojna istraživanja iz oblasti nuklearne fisije, prvu uspešnu fisiju izveo je Otto Hahn u Nemačkoj 1939. godine. Decembra 1942. godine tim Enrico Fermi-ja uspeo je da izvede kontrolisanu lančanu nuklearnu reakciju, eksperiment je nazvan Chicago Pille 1. Prva eksperimentalna nuklearna elektrana je počela sa radom 1951. godine u Ajdahu, USA. Prvom nuklearnom elektranom za potrebe civilnog stanovništva se smatra elektrana u Obinsku, Rusija, počela je sa radom 1954. godine.



Slika 1. Prva eksperimentalna nuklearna elektrana

Januara 2011. godine u svetu postoji 442 nuklearne elektrane, dok je 65 elektrana u izgradnji. Čak 30 zemalja raspolaže nuklearnim elektranama, dok se u 16 zemalja grade nove elektrane. U tabeli 1 je prikazan broj elektrana i ukupna snaga koju proizvode, po zemljama.

Zemlja U funkciji U izgradnji
Broj Snaga, MW Broj Snaga, MW
Argentina 2 935 1 692
Jermenija 1 375 - -
Belgija 7 5,926 - -
Brazil 2 1,884 1 1,245
Bugarska 2 1,906 2 1,906
Kanada 18 12,569 - -
Kina 19 15,028 29 29,830
Češka 6 3,722 - -
Finska 4 2,716 1 1,600
Francuska 58 63,130 1 1,600
Nemačka 17 20,490 - -
Mađarska 4 1,889 - -
Indija 20 4,391 5 3,564
Iran - - 1 915
Japan 54 46,823 2 2,650
Južna Koreja 21 18,665 5 5,560
Meksiko 2 1,300 - -
Holandija 1 487 - -
Pakistan 2 425 1 300
Rumunija 2 1,300 - -
Rusija 32 22,693 11 9,153
Slovačka 4 1,792 2 782
Slovenija 1 666 - -
Južna Afrika 2 1,800 - -
Španija 8 7,514 - -
Švedska 10 9,303 - -
Švajcarska 5 3,238 - -
Tajvan 6 4,980 2 2,600
Ukrajina 15 13,107 2 1,900
Velika Britanija 19 10,137 - -
USA 104 100,747 1 1,165
Ukupno 442 374,958 65 62,862

Tabela 1. Prikaz broja nuklearnih elektrana i njihove ukupne snage po zemljama

 

Vremenom je tehnologija razvijana i danas su nuklearne elektrane u normalnom radu manji zagađivači okoline od termoelektrana, štetne materije koje nastaju radom "nuklearki" su kontrolisane i manipulativnije od zagađenja koje ispuštaju termoelektrane. Ali ovo je tačno samo kada se govori o uslovima normalnog, nesmetanog rada elektrane. Mnogo veći problem za životnu sredinu ali i čoveka predstavljaju havarije, tokom kojih može doći i do ekoloških katastrofa. Današnje elektrane su opremljene brojnim sistemima sigurnosti i zaštite tako da je mogućnost većih ekoloških katastrofa je svedena na minimum. Nažalost kroz istorijski razvoj ovog tipa elektrana, postojao je određeni broj havarija i sa smrtnim ishodom. Evo hronološkog prikaza većih havarija nuklearnih elektrana:

Datum Lokacija Povređeni/ poginuli Opis
12. decembar 1952. Chalk River, Otava, Kanada 0 / 0 Delimično topljenje uranijumskog jezgra, uzrokovano je slučajnim uklanjanjem četiri sigurnosne šipke. Da bi se izbegla katastrofa velike količine vode su sipane u reaktor.
7. oktobar 1957. Sellafield, Velika Britanija ? / ? Požar je zahvatio nuklearni reaktor, velike količine radioaktivnih čestica su putem dima dospele u atmosferu. Ova havarija je zaslužna za veliki broj obolelih od raka u okolini Liverpula.
Zima 1957. − 1958. Kištum, Ural, Rusija +100 / ? Ekološka katastrofa u kojoj je život izgubilo više stotina ljudi.
05. oktobar 1966. Detroit, USA ? / ? Jezgro eksperimentalnog reaktora se delimično istopilo kada je otkazao sistem hlađenja natrijumom.
21. januar 1969. Lucens Vad, Švajcarska 0 / 0 Kvar na sistemu za hlađenje eksperimentalnog podzemnog reaktora uzrokovao je ispuštanje velike količine radioaktivnog odpada u pećinu, gde je kasnije zapečaćen.
7. decembar 1975. Lubmin, Istočna Nemačka ? / ? Kratak spoj uzrokovan kvarom na električnim instalacijama je uzrok nastanka požara koji je izazvao skoro potpuno topljenje jezgra reaktora.
28. mart 1979. Harisburg, Pensilvanija, USA ? / ? Usred ispuštanja radioaktivnog gasa u atmosferu došlo je do evakuacije stanovništva, uzrok ispuštanja gasa je kvar i delimično topljenje jezgra reaktora.
11. februar 1981. Tenesi, USA 8 / 0 Usred curenja više od 100 000 galona radioaktivne materije, osam radnika je bilo kontaminirano.
25. april 1981 Tsuruga, Japan +45 / 0 Više od 45 radnika je bilo izloženo zračenju tokom remonta nuklearne elektrane.
26. april 1986. Černobilj, Ukrajina (tadašnji SSSR) +1600 / 31 Zbog eksperimenta koji su sprovodili inženjeri u elektrani sigurnosni sistem je bio isključen, usred pregrevanja reaktora došlo je do eksplozije i požara. Radioaktivne čestice su se proširile iznad većeg dela Evrope.
Novembar 1995. Japan 0 / 0 Usred kvara na prototipu nuklearnog reaktora došlo je do curenja dve do tri tone radioaktivnog materijala iz sekundarnog sistema za hlađenje.
Mart 1997. Tokaimura, Japan 35 / 0 Usred požara došlo je do kontaminacije 35 radnika.
30. septembar 1999. Tokaimura, Japan 55 / 0 Ljudskom greškom izazvana nesreća. Više od 150000 ljudi koji žive u okolini elektrane je zamoljeno da ostane u svojim domovima dok se doza zračenja ne normalizuje.
Mart 2011. Fukušima, Japan +160 / ? Nakon razornog zemljotresa došlo je do više kvarova na sigurnosnom sistemu elektrane i nekoliko požara, do sada je evakuisano više stotina hiljada ljudi i još uvek nije lokalizovana i sprečena potencijalna ekološka katastrofa.

Tabela 2. Hronološki prikaz većih havarija nuklearnih elektrana

 


Slika 2. Igralište nadomak Černobilja, sadašnji izgled (izvor: jezzbean.wordpress.com)

Havarije nuklearnih elektrana mogu izazvati ekološke katastrofe i veliki broj nastradalih, ali nisu česte i, pre svega, u savremenim nuklearnim elektranama sistemi bezbednosti su unapređeni gotovo do savršenstva, tako da se mahom nesreće mogu sprečiti. Do sada je u nesrećama nastalim havarijama nuklearnih elektrana, ozračivanjem medicinskim otpadom, radom sa nuklearnim gorivom i svim ostalim vrstama radioaktivnih nesreća poginulo dvestatrideset i četvoro. Dok je usred nuklearnih vojnih dejstava poginulo 195 000 ljudi.


Reference:

1. ICJT, Nuclear Training Centre, http://www.icjt.org/an/index.htm
2. Managing the First Nuclear Power Plant Project, Internacional Atomic Energy Agency, May 2007, Austria
3. Atomic arhive, Special Report: Accident in Japan, http://www.atomicarchive.com/
4. Nuclear Power Plant Accidents, University of Michigan, http://www.umich.edu/
5. Database of Radiological Incidents and Related Events, compiled by Wm. Robert Johnston, May 2010, http://www.johnstonsarchive.net/nuclear/radevents/index.html
6. Nuclear power plants, world-wide, European Nuclear Society, http://www.euronuclear.org/welcome.htm

  
 

KMHS Mreža

 

  • Poslovi i prakse Mejling lista KMHS Blog

 

Najave i dogadjaji:

Najave i dogadjaji 24. jun 2013. / Dan karijere
Klub mladih hemičara Srbije i Evropska mreža mladih hemičara (EYCN) vas sa zadovoljstvom obaveštavaju da će u okviru ICOSECS 8 (International Conference of the Chemical Societies of the South-East European Countries) biti organizovan Career Day.
Ovaj jednodnevni događaj odrzaće se 29. juna 2013. na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i u okviru njega biće organizovano nekoliko predavanja. Detaljan program pogledaj na linku.
CV Clinic će biti održan u okviru Career Day-a, 29. juna 2013. godine u Svečanoj sali TMF-a na III spratu u periodu od 14.45 - 16.00 časova. Registracija za CV Clinic je obavezna, a možete se registrovati putem sajta.
Poster Dana karijere možete naći na sledecem linku: srpski - english.
Vidimo se u Beogradu!

Vesti:

Vesti02. maj / CheckMark
Za sve one koji su propustili nedavnu prezentaciju CheckMark ADP programa, više informacija o istom mogu pronaći ovde. Ako želite i da se prijavite na ADP program, to možete učiniti slanjem e-maila gospođici Ivani Bagarić na ivana@checkmark.nl. U mejlu, koji treba poslati na engleskom jeziku, naglasite da ste članovi KMHS-a, i u prilogu pošaljite svoj CV, takođe na engleskom.
Srećno!
Vaš KMHS

Prijatelji Kluba

  • Srpsko hemijsko društvo Hemijski fakultet u Beogradu Tehnološko-Metalurški fakultet u Beogradu Hemijski pregled Grafocard Departman za Hemiju Prirodno-Matematičkog fakulteta u Novom Sadu TehnoloÅ¡ki fakultet u Novom Sadu DruÅ¡tvo za promociju i popularizaciju nauke Svet nauke PMF Kragujevac KOED PMF Niš