Preporučujemo
Blog /
Članstvo /
Arhiva članaka
Nauka pod lupom
Pre Drugog svetskog rata, rađena su brojna istraživanja iz oblasti nuklearne fisije, prvu uspešnu fisiju izveo je Otto Hahn u Nemačkoj 1939. godine. Decembra 1942. godine tim Enrico Fermi-ja uspeo je da izvede kontrolisanu lančanu nuklearnu reakciju, eksperiment je nazvan Chicago Pille 1. Prva eksperimentalna nuklearna elektrana je počela sa radom 1951. godine u Ajdahu, USA. Prvom nuklearnom elektranom za potrebe civilnog stanovništva se smatra elektrana u Obinsku, Rusija, počela je sa radom 1954. godine.
Slika 1. Prva eksperimentalna nuklearna elektrana
Januara 2011. godine u svetu postoji 442 nuklearne elektrane, dok je 65 elektrana u izgradnji. Čak 30 zemalja raspolaže nuklearnim elektranama, dok se u 16 zemalja grade nove elektrane. U tabeli 1 je prikazan broj elektrana i ukupna snaga koju proizvode, po zemljama.
Zemlja | U funkciji | U izgradnji | ||
---|---|---|---|---|
Broj | Snaga, MW | Broj | Snaga, MW | |
Argentina | 2 | 935 | 1 | 692 |
Jermenija | 1 | 375 | - | - |
Belgija | 7 | 5,926 | - | - |
Brazil | 2 | 1,884 | 1 | 1,245 |
Bugarska | 2 | 1,906 | 2 | 1,906 |
Kanada | 18 | 12,569 | - | - |
Kina | 19 | 15,028 | 29 | 29,830 |
Češka | 6 | 3,722 | - | - |
Finska | 4 | 2,716 | 1 | 1,600 |
Francuska | 58 | 63,130 | 1 | 1,600 |
Nemačka | 17 | 20,490 | - | - |
Mađarska | 4 | 1,889 | - | - |
Indija | 20 | 4,391 | 5 | 3,564 |
Iran | - | - | 1 | 915 |
Japan | 54 | 46,823 | 2 | 2,650 |
Južna Koreja | 21 | 18,665 | 5 | 5,560 |
Meksiko | 2 | 1,300 | - | - |
Holandija | 1 | 487 | - | - |
Pakistan | 2 | 425 | 1 | 300 |
Rumunija | 2 | 1,300 | - | - |
Rusija | 32 | 22,693 | 11 | 9,153 |
Slovačka | 4 | 1,792 | 2 | 782 |
Slovenija | 1 | 666 | - | - |
Južna Afrika | 2 | 1,800 | - | - |
Španija | 8 | 7,514 | - | - |
Švedska | 10 | 9,303 | - | - |
Švajcarska | 5 | 3,238 | - | - |
Tajvan | 6 | 4,980 | 2 | 2,600 |
Ukrajina | 15 | 13,107 | 2 | 1,900 |
Velika Britanija | 19 | 10,137 | - | - |
USA | 104 | 100,747 | 1 | 1,165 |
Ukupno | 442 | 374,958 | 65 | 62,862 |
Tabela 1. Prikaz broja nuklearnih elektrana i njihove ukupne snage po zemljama
Vremenom je tehnologija razvijana i danas su nuklearne elektrane u normalnom radu manji zagađivači okoline od termoelektrana, štetne materije koje nastaju radom "nuklearki" su kontrolisane i manipulativnije od zagađenja koje ispuštaju termoelektrane. Ali ovo je tačno samo kada se govori o uslovima normalnog, nesmetanog rada elektrane. Mnogo veći problem za životnu sredinu ali i čoveka predstavljaju havarije, tokom kojih može doći i do ekoloških katastrofa. Današnje elektrane su opremljene brojnim sistemima sigurnosti i zaštite tako da je mogućnost većih ekoloških katastrofa je svedena na minimum. Nažalost kroz istorijski razvoj ovog tipa elektrana, postojao je određeni broj havarija i sa smrtnim ishodom. Evo hronološkog prikaza većih havarija nuklearnih elektrana:
Datum | Lokacija | Povređeni/ poginuli | Opis |
12. decembar 1952. | Chalk River, Otava, Kanada | 0 / 0 | Delimično topljenje uranijumskog jezgra, uzrokovano je slučajnim uklanjanjem četiri sigurnosne šipke. Da bi se izbegla katastrofa velike količine vode su sipane u reaktor. |
7. oktobar 1957. | Sellafield, Velika Britanija | ? / ? | Požar je zahvatio nuklearni reaktor, velike količine radioaktivnih čestica su putem dima dospele u atmosferu. Ova havarija je zaslužna za veliki broj obolelih od raka u okolini Liverpula. |
Zima 1957. − 1958. | Kištum, Ural, Rusija | +100 / ? | Ekološka katastrofa u kojoj je život izgubilo više stotina ljudi. |
05. oktobar 1966. | Detroit, USA | ? / ? | Jezgro eksperimentalnog reaktora se delimično istopilo kada je otkazao sistem hlađenja natrijumom. |
21. januar 1969. | Lucens Vad, Švajcarska | 0 / 0 | Kvar na sistemu za hlađenje eksperimentalnog podzemnog reaktora uzrokovao je ispuštanje velike količine radioaktivnog odpada u pećinu, gde je kasnije zapečaćen. |
7. decembar 1975. | Lubmin, Istočna Nemačka | ? / ? | Kratak spoj uzrokovan kvarom na električnim instalacijama je uzrok nastanka požara koji je izazvao skoro potpuno topljenje jezgra reaktora. |
28. mart 1979. | Harisburg, Pensilvanija, USA | ? / ? | Usred ispuštanja radioaktivnog gasa u atmosferu došlo je do evakuacije stanovništva, uzrok ispuštanja gasa je kvar i delimično topljenje jezgra reaktora. |
11. februar 1981. | Tenesi, USA | 8 / 0 | Usred curenja više od 100 000 galona radioaktivne materije, osam radnika je bilo kontaminirano. |
25. april 1981 | Tsuruga, Japan | +45 / 0 | Više od 45 radnika je bilo izloženo zračenju tokom remonta nuklearne elektrane. |
26. april 1986. | Černobilj, Ukrajina (tadašnji SSSR) | +1600 / 31 | Zbog eksperimenta koji su sprovodili inženjeri u elektrani sigurnosni sistem je bio isključen, usred pregrevanja reaktora došlo je do eksplozije i požara. Radioaktivne čestice su se proširile iznad većeg dela Evrope. |
Novembar 1995. | Japan | 0 / 0 | Usred kvara na prototipu nuklearnog reaktora došlo je do curenja dve do tri tone radioaktivnog materijala iz sekundarnog sistema za hlađenje. |
Mart 1997. | Tokaimura, Japan | 35 / 0 | Usred požara došlo je do kontaminacije 35 radnika. |
30. septembar 1999. | Tokaimura, Japan | 55 / 0 | Ljudskom greškom izazvana nesreća. Više od 150000 ljudi koji žive u okolini elektrane je zamoljeno da ostane u svojim domovima dok se doza zračenja ne normalizuje. |
Mart 2011. | Fukušima, Japan | +160 / ? | Nakon razornog zemljotresa došlo je do više kvarova na sigurnosnom sistemu elektrane i nekoliko požara, do sada je evakuisano više stotina hiljada ljudi i još uvek nije lokalizovana i sprečena potencijalna ekološka katastrofa. |
Tabela 2. Hronološki prikaz većih havarija nuklearnih elektrana
Slika 2. Igralište nadomak Černobilja, sadašnji izgled (izvor: jezzbean.wordpress.com)
Havarije nuklearnih elektrana mogu izazvati ekološke katastrofe i veliki broj nastradalih, ali nisu česte i, pre svega, u savremenim nuklearnim elektranama sistemi bezbednosti su unapređeni gotovo do savršenstva, tako da se mahom nesreće mogu sprečiti. Do sada je u nesrećama nastalim havarijama nuklearnih elektrana, ozračivanjem medicinskim otpadom, radom sa nuklearnim gorivom i svim ostalim vrstama radioaktivnih nesreća poginulo dvestatrideset i četvoro. Dok je usred nuklearnih vojnih dejstava poginulo 195 000 ljudi.
Reference:
1. ICJT, Nuclear Training Centre, http://www.icjt.org/an/index.htm
2. Managing the First Nuclear Power Plant Project, Internacional Atomic Energy Agency, May 2007, Austria
3. Atomic arhive, Special Report: Accident in Japan, http://www.atomicarchive.com/
4. Nuclear Power Plant Accidents, University of Michigan, http://www.umich.edu/
5. Database of Radiological Incidents and Related Events, compiled by Wm. Robert Johnston, May 2010, http://www.johnstonsarchive.net/nuclear/radevents/index.html
6. Nuclear power plants, world-wide, European Nuclear Society,
http://www.euronuclear.org/welcome.htm
KMHS Mreža
Najave i dogadjaji:
24. jun 2013. / Dan karijere
Klub mladih hemičara Srbije i Evropska mreža mladih hemičara (EYCN) vas sa zadovoljstvom obaveštavaju da će u okviru ICOSECS 8 (International Conference of the Chemical Societies of the South-East European Countries) biti organizovan Career Day.
Ovaj jednodnevni događaj odrzaće se 29. juna 2013. na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu, i u okviru njega biće organizovano nekoliko predavanja. Detaljan program pogledaj na linku.
CV Clinic će biti održan u okviru Career Day-a, 29. juna 2013. godine u Svečanoj sali TMF-a na III spratu u periodu od 14.45 - 16.00 časova. Registracija za CV Clinic je obavezna, a možete se registrovati putem sajta.
Poster Dana karijere možete naći na sledecem linku: srpski - english.
Vidimo se u Beogradu!
Vesti:
02. maj / CheckMark
Za sve one koji su propustili nedavnu prezentaciju CheckMark ADP programa, više informacija o istom mogu pronaći ovde. Ako želite i da se prijavite na ADP program, to možete učiniti slanjem e-maila gospođici Ivani Bagarić na ivana@checkmark.nl. U mejlu, koji treba poslati na engleskom jeziku, naglasite da ste članovi KMHS-a, i u prilogu pošaljite svoj CV, takođe na engleskom.
Srećno!
Vaš KMHS