Nobelova nagrada

By   /  10. March 2018.  /  Comments Off on Nobelova nagrada

Autor: Stefan Pavlović

 

Iren Žolio-Kiri (fr. Irène JBig Imageoliot-Curie) rođena je 12. septembra 1897. godine u Parizu. Bila je ćerka poznatih naučnika Marije i Pjera Kiri, koji su u velikoj meri doprineli razvoju radioaktivnosti i objasnili mnoge pojave koje su u vezi sa ovim fenomenom. Iren je u velikoj meri pratila stope svojih roditelja po pitanju obrazovanja i kasnijeg rada. Iren se oduvek interesovala za hemiju. Diplomiravši u srednjoj školi, odmah je postala asistent svoje majke u Institutu za radijum u Parizu. Studije je počela na Sorboni 1912. godine, ali je morala privremeno da ih napusti početkom Prvog svetskog rata, za vreme koga je bila angažovana kao medicinska sestra radiograf. Ubrzo nakon rata, Iren nastavlja studije i 1925. godine doktorira na temu alfa-čestica izračenih iz polonijuma. Godinu dana kasnije (1926) udaje se za Frederika žolioa, koji će joj biti ne samo bračni, već i istraživački partner.

Rad Iren i Frederika se temeljio na izučavanju veštačke radioaktivnosti. Za zajednički rad, 1935. godine dodeljena im je Nobelova nagrada “za sintezu novih radioaktivnih elemenata”, a ova sinteza je bila bazirana upravo na novom vidu radioaktivnosti koju je izučavala Iren sa svojim suprugom Frederikom. Uopšte, oni su radili na projektovanju jezgra, što je bio neophodan korak u otkriću neutrona i pozitrona. Međutim, njihovo najveće otkriće bila je veštačka radioaktivnost. Bombardovanjem bora, aluminijuma i magnezijuma alfa-česticama, dobili su izotop azota-13, izotop fosfora-30, i istovremeno, izotope silicijuma-27 i aluminijuma-28. Ovi elementi nisu pronađeni u prirodi, a spontano se razgrađuju za duži ili kraći period putem emisije pozitivnih i negativnih elektrona. 

Nakon ovog uspeha, 1938. godine objavila je vrlo važan rad u vezi sa dejstvom neutrona na teška jezgra. Jedan od koautora ovog rada, objavljenog u Zborniku radova Francuske akademije nauka, bio je i srpski fizikohemičar Pavle Savić. Ovaj rad mnogi smatraju jednom od važnih prekretnica u otkriću nuklearne fisije, jer su prilikom izvođenja eksperimentalnog dela dobijali radioelemente izlaganjem uranijuma sporim neutronima. Profesor Beogradskog univerziteta Pavle Savić je uoči Drugog svetskog rata dobio višemesečnu stipendiju od francuske vlade u pariskom Institutu za radijum u kome se upoznaje sa Iren, koja mu je prenela mnoga znanja sa polja radiohemije. Između ostalog, njih dvoje su uspešno dobili, ali ne i identifikovali izotop lantana poluživota 3,5 sata. 
Iren Žolio-Kiri je jedan period počev od 1936. godine bila francuski državni podsekretar za pitanja naučnih istraživanja, a 1937. godine postaje redovni profesor Fakulteta nauka u Parizu. Bila je zadužena za otvaranje velikog nuklearnog centra u Parizu. Ovaj centar je bio opremljen sinhronim ciklotronom od 160 MeV, a njegova izgradnja je nastavljena nakon njene smrti od strane njenog supruga. Nakon Drugog svetskog rata, u periodu od 1946. do 1951. godine, bila je član francuske Komisije za atomsku energiju i učestvovala je u izgradnji francuskog nuklearnog arsenala.
Osim akademika i državnice, Iren Žolio-Kiri je bila borac za prava žena i član nacionalnog komiteta Unije francuskih žena. Bila je članica Svetskog mirovnog veća, jedne od prvih mirovnih organizacija, zatim mnogih naučnih organizacija. Proglašena je za oficira Legije časti. 
Iren Žolio-Kiri, velika naučnica, veliki borac, preminula je 17. marta 1956. godine u Parizu od posledica leukemije, koju je dobila najverovatnije zbog prekomernog izlaganja radijaciji tokom istraživačkog rada. 

Big ImageŽan Frederik Žolio (fr. Jean Frédéric Joliot) rođen je 19. marta 1900. godine u Parizu. Bio je diplomac škole za fiziku i hemiju grada Pariza. žan Frederik žolio je rođen u trgovačkoj porodici, otac mu je bio Anri Žolio, a majka Emili Rodere. 1925. godine postao je član Instituta za radijum i bio asistent Marije Kiri. Stekao je stepen doktora nauka 1930. godine, nakon što je odbranio tezu o elektrohemiji radioelemenata. Postao je predavač na Matematičkom fakultetu u Parizu 1935. godine. U ovo vreme on je sprovodio istraživanja strukture atoma, koju će kasnije razraditi sa svojom ženom Iren, za šta će i dobiti Nobelovu nagradu.
1937. godine proglašen je za profesora Francuskog koledža (Collège de France). Napustio je Institut za radijum i izgradio je novu laboratoriju za nuklearnu hemiju sa prvim ciklotronom u Zapadnoj Evropi. Nakon otkrića fisije uranovog jezgra, zajedno sa Hansom fon Halbanom, Levom Kovarskim i Fransisom Peranom, radio je na lančanim reakcijama i zahtevima koji su neophodni za uspešnu konstrukciju prvih nuklearnih reaktora, koristeći uranijum i tešku vodu. Pet patenata je objavljeno 1939. i 1940. godine. Uoči nemačkih napada, Frederik žolio je uspeo da dokumente i materijale koji su bili u vezi sa ovim radom transportuje u Englesku. Tokom okupacije Francuske, uzeo je aktivno učešće u Pokretu otpora, bio je predsednik Nacionalnog fronta i formirao je Francusku komnističku partiju. Do 1945. godine bio je direktor Centra za nacionalna naučna istraživanja, a 1946. godine postaje prvi Visoki komesar za atomsku energiju. Godine 1948. rukovodio je izgradnjom prvog nuklearnog reaktora u Francuskoj, a 1950. godine je razrešen svih dužnosti iz političkih razloga. 
Dok je još uvek držao pod kontrolom svoju laboratoriju, Frederik Žolio je uzeo značajan udeo u politici i bio je izglasan za predsednika Saveta svetskog mira. Nakon smrti Iren Žolio-Kiri, 1956. godine, ostavši na Francuskom koledžu, postao je načelnik Katedre za nuklearnu fiziku na Sorboni. Žan Frederik Žolio biće upamćen i po članstvu u Francuskoj akademiji nauka i akademiji medicine. Upamćen će ostati i kao član brojnih stranih naučnih akademija i društava i kao nosilac stepena počasnog doktora na nekoliko univerziteta. 
Frederik Žolio je preminuo u Parizu 1958. godine. Iren i Frederik imali su dvoje dece, Ćerku Elen Lanžvan-Žolio, koja je bila poznati nuklearni fizičar i profesor Univerziteta u Parizu, i sina Pjera Žolioa, koji je poznati francuski biolog. 

Literatura:
[1] http://sr.wikipedia.org/wiki/Irena_Žolio_Kiri 
[2] http://www.chemgeneration.com/rs/women/irena-žolio-kiri-(1897-1956).html 
[3] http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1935/joliot-curie-bio.html 
[4] http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:280160-Stranac-u-zabranjenom-gradu
[5] http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1935/joliot-fred-bio.html 
Fotografije:
[1] http://sr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Joliot-curie.jpg
[2] http://www.atomic-energy.ru/blogs/2012/02/11/30788


RSS
%d bloggers like this: