Lov na veštice (saga o bisfenolu A)

By   /  12. March 2011.  /  Comments Off on Lov na veštice (saga o bisfenolu A)

Prvog marta ove godine jedna od udarnih vesti bila je da je EU zabranila upotrebu bisfenola A (BPA) u proizvodnji bočica za bebe. Odluku o zabrani je komisija EU donela još u januaru, ali je stupila na snagu tek 01.03.2011 . Navod zbog kog je zabrana izrečena je jošuvek u potpunosti nedokazana tvrdnja “Američkog nacionalnog instituta za zdravlje” da ova  supstanca može ozbiljno groziti reproduktivno zdravlje dece.

Zabrane ovog tipa nisu čudne, jer razvojem tehnologije otkrivamo nove materijale, za koje smatramo da su odlični dok ne spoznamo njihovo nepovoljno dejstvo na naše zdravlje. Primera ovakvih pronalazaka ima zaista mnogo. Jedan od svima poznatih otkrića ove vrste je olovni benzin, zarad povećanja antidetonacionih karakteristika gorivu je dodat Pb. U jednom litru benzina može biti i 0,4 g olova. Štetnost olova ne moram ni pominjati. Takođe tu je i freon, proteran iz upotrebe pre par godina, a u narednih 40 godina će Zemlja lečiti rane koje su nastale upotrebom ovog gasa. Moram pomenuti i azbestne ploče i olovne cevi koje smo u prošlosti obilato koristili. Tokom istorije bilo je i primera pronalazaka koji su iz današneg naučnog ugla tragični, meni najupečatljiviji primer takvog “sjajnog” otkrića je primena radioaktivnih supstanci u svrhe ulepšavanja!

Kada su u pitanju deca, propisi su uglavnom mnogo, mnogo stroži nego inače. Što je i normalno. U proizvodnji PVC prozora propisi su poprilično drugačiji od propisa kojima se reguliše produkcija PVC dečijeg tricikla. Što bi moja profesorica rekla: “Dete ima potrebu svašta da gricka i stavlja u usta, a nikoga nisam videla da sedi na simsu i liže okno prozora”. Naravno pored lakšeg (oralnog) unosa štetnih materija deca su i mnogostruko manje otporna od odraslih, te se njima mora i posvetiti posebna pažnja. Propisi su vrlo striktni i kada je u pitanju ambalaža za hranu. Ako okrenete jogurt u čaši videćete viljuškicu i nožić, što označava materijal u koji se sme smeštati hrana.

BISFENOL A

A, da li je o bosfenol A takođe štetan i da li je njegova zabrana opravdana kao neke gore navedene?! Ne znam, ali sam vrlo skeptičan. Bisfenol je jedan od reaktanata u reakcijama polikodenzacije kojima nastaju polikarbonati ili epoksidne smole. Oba polimera su vrlo rasprostranjena. Polikarbonati (PC) se osim za proizvodnju flašica za bebe koriste i u proizvodnji CD i DVD diskova, posuda za hranu, naočara, delova mikrotalasnih peći… Negde na internetu sam našao podatak da je 2002. godine proizvodnja BPA merena u američkim dolarima (?)  iznosila 2 500 000 000 $! Otkud je sad bisfenol A tako štetan? Vrlo je moguće da je kriza kriva za sve! Jedan od najvećih proizvođača BPA u svetu je Japan. Ako pogledamo koliko se proizvodi samo polikarbonata, ne uzimajući epoksi smole u obzir, proizvodnja BPA nije ni malo mala. Pritom su Američka, Kanadska i EU hemijska industrija u posrtanju (ove zemlje zabranjuju BPA u flašicama za bebe). Čini mi se da je zabrana BPA bio zgodan način da se da veštačko disanje hemijskoj industriji u ove tri države (ako je EU država). Da ovo može biti itekako tačno ukazuje to da je hemijska industrija u EU u  martu mesecu ove godne zabeležila rast nakon dužeg perioda pada proizvodnje. A i činjenica da je Nemačka vodeća zemlja po količini recikliranog polikarbonata (ako se smanjuje proizvodnja novog, trebalo bi da poraste cena recikliranom PC).

Naravno, ovo je sve u domenu teorije,  možda je BPA zaista štetan da štetniji ne može biti, možda je rast proizvodnje hemijske industrije u EU posledica povećane proizvodnje polistirena, možda ja volim teorije zavere. Ali zaista imam sumnje u medicinski aspekt ove zabrane. Da li imate i vi?

Tags: , , , ,


RSS
%d bloggers like this: